Hrvatski   English   Deutsch

Navigacija

NOVOSTI

04.04.2010.
Naslov novosti

Sretan i blagoslovljen Uskrs....

 

detaljnije..
17.12.2009.
Naslov novosti

Sretan Božić, blagoslovljenu i uspješnu Novu Godinu....

 

detaljnije..
10.10.2009.
Naslov novosti

Pročitajte on line verziju glasnika STADLER....

God. X. (2009.) Broj 10

 

detaljnije..
10.04.2009.
Naslov novosti

SRETAN USKRS!

 

detaljnije..
16.12.2008.
Naslov novosti

Sretan Božić, blagoslovljenu i uspješnu Novu Godinu...

 

detaljnije..
15.09.2008.
Naslov novosti

Pročitajte on line verziju glasnika STADLER....

God. IX. (2008.) Broj 9

detaljnije..
30.05.2008.
Naslov novosti

PREDANI SPISI DIJECEZANSKOG POSTUPKA U KAUZI
SLUGE BOŽJEGA JOSIPA STADLERA

detaljnije..
30.04.2008.
Naslov novosti

ODRŽANA ZAVRŠNA SJEDNICA U DIJECEZANSKOM POSTUPKU BEATIFIKACIJE SLUGE BOŽJEGA JOSIPA STADLERA

detaljnije..
29.04.2008.
Naslov novosti

ZAVRŠNA SJEDNICA U DIJECEZANSKOM POSTUPKU
BEATIFIKACIJE SLUGE BOŽJEGA JOSIPA STADLERA

detaljnije..
23.03.2008.
Naslov novosti

S vjerom u uskrsloga Krista i pozivom da u svijetu budemo svjedoci ove uskrsne radosti, svima želim

SRETAN USKRS!

detaljnije..
25.12.2007.
Naslov novosti

Sretan Božić, blagoslovljnu i uspješnu Novu Godinu

detaljnije..
08.12.2007.
Naslov novosti

GODIŠNJICA SMRTI SLUGE BOŽJEGA JOSIPA STADLERA
(24. sijecnja 1843. - 8. prosinca 1918.)

detaljnije..
 

 

Poslanice objavljene u službenom glasilu “Srce Isusovo”


1.1. Pod zastavom Srca Isusova
Srce Isusovo, br. 1 od 15. siječnja 1882., str. 1.-7.

Prvi vrhbosanski nadbiskup, Josip Stadler, uputio je svoju nastupnu poslanicu puku i kleru Vrhbosanske nadbiskupije 15. siječnja 1882. Ta poslanica, koja nosi naziv “Pod zastavom Srca Isusova” ujedno je i prvi članak u službenom listu Vrhbosanske nadbiskupije, kojeg je Stadler utemeljio pod imenom “Srce Isusovo”. Naslov ove poslanice je i geslo pod kojim će on izgrađivati, uređivati i obnavljati Crkvu što mu je povjerena. Stadler, kao veliki štovatelj i promicatelj pobožnosti Srcu Isosvu, pro¬glašava Srce Isusovo “glavnim čuvarom i patronom” novoosnovane nadbiskupije. Nadalje iskazuje i posebno štovanje prema Blaženoj Djevici Mariji moćnoj zagovor¬nici kod Boga, proglašava je zajedno sa svetim Josipom drugom zaštitnicom Vrhbosanske nadbiskupije. Na kraju poslanice donosi posvetnu molitvu Srcu Isu¬sovu, te određuje obvezu da se ova molitva tri puta godišnje moli (u nedjelju iza Srca Isusova, na sv. Josipa, na Veliku Gospu) u svim crkvama nadbiskupije.

1.2. Sakramenat pokore
Srce Isusovo, br. 1 od 15. siječnja 1882., str. 11.-15.

Ova je poslanica upućena kleru vrhbosanske nadbiskupije. U njoj Stadler govori o svećeniku kao sudcu i liječniku, ocu i pastiru, čija je uloga pri podjeli sakramenata proslavljanje Boga radi posvećenja čovjeka. Ispovjednik ima od Boga povjerenu mu dužnost “da prazni pakao, a puni raj”. Ovdje se Stadler osvrće i na praktična pi¬tanja, kao što su: pitanje mjesta za ispovjedi i pitanje grijeha koji su pridržani Ordi¬nariju.

1.3. Preuzimanje privremene uprave banjalučke biskupije
Srce Isusovo, br. 5, svibanj 1882., str. 65.-68.

Poslanica je upravljena svećenicima i vjernicima banjalučke biskupije povodom Stadlerova imenovanja apostolskim upraviteljem ove biskupije. Stadler navodi u poslanici kako u ovoj biskupiji, zbog nekih problema, nije postavljen biskup, iako je biskupija osnovana prije devet mjeseci. U poslanici se ne vidi o kojim se problemima radi. Ona je više poticaj i poziv na pouzdanje u Boga i njegovu providnost.

1.4. Sakramenat potvrde
Srce Isusovo, br. 5, svibanj 1882., str. 69.-75.

Tema ove poslanice već je najavljena u njezinu naslovu – sakrament potvrde. Stadler govori svećenstvu i puku o važnosti ovoga sakramenta te razrađuje pojedine vidove priprave djece na sakrament potvrde, govoreći ne samo o pripravi djece, nego i roditelja, kumova kao i cijeloga puka za dan kada se u dotičnoj župi bude dijelio sakrament krizme. U poslanici napominje kako oni kojima prijeti smrtna opasnost mogu primiti sakrament bez obzira na dob i bez priprave. Na koncu Stadler donosi obred podjeljivanja sakramenta i molitvu koju treba izmoliti tom prigodom. Zatim neređuje da se nakon krizme u župi izmoli Te Deum kao zahvala za “milost Duha Svetoga koji ih je pohodio”.

1.5. Petrov novčić
Srce Isusovo, br. 5, svibanj 1882., str. 75.-77.

Stadler upućuje ovu poslanicu župnicima biskupija kojima je bio na čelu. U njoj govori o drug0oj polovici XIX. stoljeća što je obilježena padom papinske države, tj. svojevrsnim zatvo¬rom tadašnjih papa u vatikanske zidine. Stadler govori o teškoj materijalnoj situaciji pape Leona XIII. koji ima u Rimu velike troškove, “a nema upravo nikakvih stalnih dohodaka”. Svjestan je poteškoća mjesne Crkva, ali je uspoređuje s Crkvom u Filipima, koja je iako siro¬mašna izdašno pomagala sv. Pavla kojega, u ono vrijeme, nije “toliko veselio novac koliko ljubav njihova”. Zato on naređuje da se u nedjelju prije blagdana sv. Petra i Pavla prikupi “Petrov novčić” kao simbolična potpra Papi.


1.6. Protiv neznanja vjerskih istina
Srce Isusovo, br. 1, siječanj 1883., str. 1.-7.

Poslanica je namijenjena puku vrhbosanske nadbiskupije i banjalučke biskupije. U njoj Stadler poziva puk da prione uz Božju Rriječ i da se po njoj ravna. Kao što je svećenikova dužnost propovijedati Riječ Božju tako je i dužnost vjernika slušati ono što se propovijeda. Stoga Stadler poziva na pažljivo slušanje propovi¬jedi i razmišljanje o onome što se čuje, da “te riječi ne ostanu bez ploda”.

1.7. Kako suzbiti vjersko neznanje
Srce Isusovo, br. 1, siječanj 1883., str. 7.-17.

Ova je poslanica upućena svećenicima i tematski je povezana s prethodnom što se odnosi na puk. Stadler govori o obrazovanju puka te ističe kako je navještanje Božje Riječi i tumačenje vjerskih istina najveća dužnost svećenika. Stoga nalaže da svećenici u svim nedjeljama tijekom godine tumače dijecezanski katekizam. Ujedno dokida čitanje katekizma “Biskupovače”, a katekizam zagrabečke nadbiskupije proglašava dijecezan¬skim katekizmom u biskupijama pod njegovom upravom. U poslanici govori o potrebi poduke laika u kršćan¬skom nauku kako bi ondje, gdje svećenik ne može stići, nedjeljom i blagdanom okupiljali druge i podučavali ih. Novi dijecezanski katekizam je zapravo Deharbov katekizam, dok je katekizam “Biskupovača” popularni katekizam apostolskog vikara za Bosnu, biskupa Augustina Miletića.

1.8. Molitva krunice
Srce Isusovo, br. 9, rujan 1883., str. 142.-147.

Povod pisanja ove poslanice jest preporuka pape Leona XIII. da cijela Crkva, za njega u listopadu, moli krunicu. Stadler to uspoređuje s onom situacijom kad je cijela Crka molila za Petra dok se nalazio u tamnici (Dj 12,5). Kaže da je i današnji papa zasužnjen od svojih sinova u vlastitoj kući kao što je nekoč Petar bio u tamnici. Stadler daje upute o obavljanju te pobožnosti po župama i privatno, te tumači ružarij (krunicu), kako se i u koje dane što moli. Poslanicu završava molitvom Svevišnjem da se raširi moljenje krunice.

1.9. Protiv loših ženidbenih običaja (I.)
Srce Isusovo, br. l, siječanj 1884., 1.-11.

Nadbiskup Stadler se, u ovoj poslanici početkom 1884., obraća svećenstvu s temom o lošem, a među pukom uvriježenom običaju samodošlosti, tj. uskakanja ili krađe djevojke koja zbog toga običaja prije vjenčanja živi sa svojim zaručnikom. Svjestan da rigorozne mjere nisu baš najbolje oružje protiv ovog nećudorednog običaja, Stadler savjetuje da svećenici propovijedajući djeluju na savjest puka kako bi samodošlost smatrali grješnom, tako bi malo po malo će nestao taj običaj.

1.10. Protiv loših ženidbenih običaja (II.)
Srce Isusovo, br. 1, siječanj 1884., str. 12.-23.

Stadler govori puku da ne ide za lošim primjerima, jer ima toliko ćudorednih muževa i žena, i navodi neke iz Svetoga Pisma. Nadbiskup se obraća i roditeljima upozoravajući ih da ne zaručuju svoju djecu u najranijem djetinjstvu “jer udat se za koga odlučuje se za sav život”. Protiv ovoga običaja treba se boriti molitvom, osobito adoracijom pred Presvetim, pričešću i utjecanjem Mariji.

1.11. O Blaženoj Djevici Mariji
Srce Isusovo, br. 4, travanj 1884., str. 79.-86.

Poslanicu je nadbiskup Stadler uputio svećenicima i vjernicima banjalučke biskupije i priopćava da je, nakon dvije godine njegova upravljanja ovom biskupijom papa “upravu biskupije stalno povjerio Presvijetlomu Otcu Marijanu Markoviću”. Stadler iznosi svoju radost zbog konačnog popunjavanja biskupske stolice u Banjoj Luci te poručuje vjernicima i svećenicima ove biskupije da će i dalje biti uz njih molitvom. Posebno ističe pobožnost prema djetetu Isusu i njegovoj Majci, navodeći primjere crkvenih otaca.

1.12. O slobodnim zidarima
Srce Isusovo, br. 1, siječanj 1885., str. 1.-13.

Ova poslanica je upućena svećenstvu Vrhbosanske nadbiskupije. Ovdje Stadler ukazuje na širenje racionalističkih strujanja u Europi, čije su ideje preko literature počele zapljuskivati i bosanskohercegovačko podneblje. On veli “umom se koristimo kod vjere dokle god možemo služiti se” a kad je naš razum nemoćan trebamo se podvrći “Najvećem Umu” tj. Bogu. Stadler poziva na poslušnost crkvenom učiteljstvu, s posebnim osvrtom na okružnicu Leona XIII. protiv “slobodnog zidarstva”. U toj borbi svećenicima preporuča da puku tumače katekizam i da pri tom poslu “ne osjećaju nikakove dosade”, jer je tumačenje katekizma najbolje oružje protiv racionalističkih ideja.

1.13. Poslušnost Crkvi i njezinom učiteljstvu
Srce Isusovo, br. 1, siječanj 1885., str. 13.-20.

Poslanica je namijenjena puku a tematski je povezana s prethodnom što je upućena svećenstvu. Stadler, o protucrkvenim gibanjima, govori jezikom koji je razumljiv i blizak puku. Racionaliste naziva “neprijateljem koji kradjom pristupa” i “popravljačima koji hoće sami da zapovjedaju”. Nasuprot tomu iznosi da jedina je glava Crkve i onaj tko zapovijeda Krist, koji je ovdje na zemlji u osobi svoga namjesnika. Nijedno društvo ne može opstojati, ako nema upravitelja. “Taj upravitelj jest Crkva, koja je sa svojom tradicijom i učiteljstvom jedina čuvarica i tumačiteljica objave”.

1.14. Pronalazak ostataka Jakova apostola
Srce Isusovo, br. 2, veljača 1885., str. 41.-44.

Ovo je popratno pismo uz okružnicu pape Leona XIII. koju je papa 1. studenoga 1884. uputio svim biskupima svijeta da je objave puku. U papinoj okružnici govori se o pronalaženju relikvija sv. Jakova Starijeg i njegovih učenika Atanazija i Teodora u hodočasničkom mjestu Campostela u Španjolskoj. Stadler se poziva na papino pismo u kojem se govori o ispunjavanju uvjeta za dobivanje potpunog oprosta. Uz to Stadler upozorava na katastrofu koja je pogodila Španjolsku, nazivajući je “Božjim pohodom”, te poziva na solidarnost i pomoć katolicima u Španjolskoj.

1.15. O svetoj braći Ćirilu i Metodu
Srce Isusovo, br. 3, ožujak 1885., str. 69.-72.

Stadler upućuje ovu poslanicu svećenicima povodom tisućite godišnjice smrti sv. Metoda i proglašavanjem svete braće Ćirila i Metoda zaštitnicima europskog Istoka. Stadler uspoređuje te slavenske apostole s Abrahamom, koji je, povjerovavši Bogu da će od njega stvoriti veliki narod, napustio svoj zavičaj, tako su i oni napustili svoj zavičaj i posvetili se propovijedanju evanđelja među Slavenima. Stoga Stadler poziva svećenike da na obljetnice njihove smrti (6. travnja i 5. srpnja) služe svečanu službu Božju te da se, njima u čast, otpjeva Te Deum. Stadler poziva svećenike da se ugledaju na ova dva kršćanska gorostasa koji su sve žrtvovali za katoličku vjeru.

1.16. Svećenička pastirska služba
Srce Isusovo, br. 8, kolovoz 1885., str. 157.-164.

Ova poslanica je upućena svećenstvu Vrhbosanske nadbiskupije. Stadler govori o svećeničkoj pastirskoj službi te traži od svećenika da budu svjesni dužnosti koju im je Isus povjerio rekavši: “Pođite dakle i učinite mojim učenikom sve narode krsteći ih… (Mat 28, 19)”. Od pastira se traži da budu teološki obrazovani jer “dokle god, braćo, nam bogoslovna knjiga ne omili ... dotle neka se ne čudi što mu je narod zaostao u vjeri i ćudorednosti”. Nadalje govori o ispitima za župnike, koje će, u Vrhbosankoj nadbiskupiji, polagati svake šeste godine i dijecezanski i redovnički svećenici.

1.17. Tumačenje Božjih zapovijedi
Srce Isusovo, br. 1, siječanj 1886., str. 6.-18.

Poslanica je upućena vjernicima, a tema joj je “obdržavanje” moralnih zakona, posebice deset Božjih zapovijedi. Stadler ukazuje na trajnost Božjih zakona nasuprot ljudskih koji su promjenjivi i vremeniti. Za njega je uzor kršćanskoga života i djelovanja vršenje volje Božje koju “Bog očituje osobito u svojih deset zapoviedi”. Razlaže pojedine zapovijedi posebno se osvrćući na treću i šestu. Naime, česta praksa puka, koji je većinom sa sela, da nedjeljom radije ostane na polju nego da odu k misi ponukala ga je da ih upozori na važnost sudjelovanja kod nedjeljnog euharistijskog slavlja. Što se tiče šeste zapovijedi Stadler se ponovno vraća na govor o svetosti obiteljskog života.

1.18. Odredbe o pučkim misijama
Srce Isusovo, br. 2, siječanj 1886., str. 34.-38.

Ovu poslanicu nadbiskup Stadler upravlja svećenicima Vrhbosanske nadbiskupije, a prigodom godine (1886) izvanrednog jubileja kojeg je proglasio papa Leon XIII. okružnicom “Quod Auctoritate Apostolica” od 22. prosinca 1885. godine. Papa otvara izvanredni jubilej zbog vrlo teške situacije u kojoj se našla Crkva krajem 19. stoljeća. Oslanjajući se na ovu okružnicu Stadler poziva svećenike da što bolje iskoriste jubilarnu godinu organizirajući i pučke misije u svakom dekanatu. Te misije bi trajale tri dana i sastojale bi se od dvije ili tri mise s propovijedima na teme koje će odrediti Ordinarijat. Važno mjesto u ovoj poslanici je poziv župnicima da daju jednu nedjeljnu milostinju za Gučegorsko (franjevačko) sjemenište. Na kraju poslanice, pozivajući se na Petrova nasljednika, traži od župnika da propagiraju treći (svjetovni) red sv. Franje, koji je “najbolji vid svjetovnog posvećenja”.

1.19. Tumačenje jubilarnih oprosta
Srce Isusovo, br. 2, veljača 1886., str. 38.-48.

Ova poslanica, koju nadbiskup Stadler upravlja vjernicima Vrhbosanske nadbiskupije, tematski je povezana s prethodnom koju je uputio svećenicima i odnosi se na godinu izvanrednog jubileja.


Srce Isusovo 1.pdf (Download)
Srce Isusovo 2.pdf (Download)